Hrvatska
Hrvatska se smjestila na razmeđi Mediterana, Srednje Europe i Balkana – blage klime i neobičnog oblika što podsjeća na pticu, poželjno je odredište putnicima iz čitave Europe i šire. Glavni grad Zagreb s oko milijun stanovnika jedna je od važnijih metropola u regiji.
Površine 56,5 tisuća km2, Hrvatska je nešto manja od Irske, a nešto veća od Nizozemske. Ima oko 4,5 milijuna stanovnika i jednu od najrazvedenijih obala na svijetu, s više od 1.000 otoka i brojnim uvalama i zaljevima duž Jadranskog mora.
Hrvatska je zemlja uspješnih sportaša, velike prirodne raznolikosti i vrijednih spomenika povijesne i kulturne baštine.
Na tlu današnje Hrvatske tragove su ostavili stari Grci i Rimljani, Slaveni i Franci, Mletačko i Austrijsko carstvo, turski osvajači, Napoleonova Francuska i mnogi drugi. Kroz čitavu svoju povijest, Hrvatska je bila mjesto burnih zbivanja i sjecište civilizacijskih tokova.
Više od polovice njenog teritorija nalazi se ispod 200 m nadmorske visine, dok se najviši vrh Dinara (1.831 m) smjestio na istoimenom planinskom lancu što se pruža na jugu zemlje.
Hrvatska se dijeli na tri geografske cjeline: nizinsku, planinsku i primorsku. Istočni dio zemlje čini Panonska nizina, plodna žitnica kojom teče više rijeka, među kojima su najvažnije Sava i Drava te Dunav, druga po veličini europska rijeka.
Planinski dio Hrvatske obuhvaća manji dio teritorija i svega 3% stanovnika.
Sa zapadne strane, okružena je Jadranskim morem koje je znamenito po svojoj modrini i prozirnosti. Temperatura mu je između 22 i 25 °C ljeti te između 5 i 15 °C zimi.
Hrvatska je obala, ne računajući otoke, duga čak 5.790 kilometara.
Jeste li znali...
Krk i Cres, dva najveća hrvatska otoka, imaju istu površinu. Oblikom su vrlo različiti, a smjestili su se jedan do drugoga u Kvarnerskom zaljevu.
Rijeka Sava, najdulja i najvažnija hrvatska rijeka, protječe kroz zemlju u duljini od 562 kilometra.
Plitvička jezera, najstariji i najpoznatiji nacionalni park u Hrvatskoj, sustav je od 16 jezera, brojnih slapova i vodenih tokova te bujnih šuma. Plitvička jezera su uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine, a neki ih, zbog ljepote i magičnog doživljaja, svrstavaju uz bok Nijagarinim slapovima.
Kravata, neizostavni dio garderobe modernog svijeta, ima hrvatsko podrijetlo. Hrvatski vojnici koji su u prvoj polovici 17. stoljeća bili u službi francuskog kralja Luja XIII nosili su oko vrata marame od različitih materijala i uzoraka, a pariški je dvor ubrzo prihvatio taj detalj kao znak elegancije i stila.
Izumitelj padobrana Faust Vrančić rođen je u Šibeniku sredinom 16. stoljeća. Proučivši nedorađene nacrte Leonarda da Vincija, Vrančić je skicirao prvu efikasnu verziju padobrana i za nju skovao danas znameniti naziv homo volans. Testirao ga je uspješnim skokom s tornja u Veneciji, u dobi od 65 godina.
Ruđer Bošković, Dubrovčanin, po mnogima je najveći znanstvenik i mislilac kojeg je Hrvatska dala svjetskoj kulturi. Za života je proputovao svijet i ostavio velik trag u svim naukama onog vremena – matematici, astronomiji, mehanici, fizici, optici, filozofiji, geodeziji i mnogim drugima. Dopisivao se s Voltaireom, a njegov doprinos filozofiji kasnije je hvalio i sam Friedrich Nietzsche. Avangardnom teorijom sila već je u 18. stoljeću najavio otkrića moderne fizike 20. i 21. stoljeća.
Nikola Tesla, izumitelj svjetskog glasa i genije u području elektrotehnike, rodio se 1856. godine u hrvatskom mjestu Smiljan kod Gospića gdje je stekao i osnovno obrazovanje. Po dolasku u Sjedinjene američke države surađivao je s T. A. Edisonom s kojim se kasnije razišao te utemeljio vlastiti laboratorij u New Yorku. Bio je blizak prijatelj književnika Marka Twaina.